Godišnji sabor Centra održan je na samom koncu protekle godine, od 28. do 30. prosinca na uobičajenom mjestu naših susretanja, u Centru mladih Ribnjak u Zagrebu. Prvoga dana, usprkos snježnom nevremenu koje je spriječilo jedan broj naših članova da nam se pridruže, uspješno je održana godišnja skupština, na kojoj su, nakon izvješća o radu tijekom protekle godine, izabrani novi članovi upravnih tijela Centra za naredno četverogodišnje razdoblje.
Dužnost Predsjednika obnašat će, ponovno nakon 2006., dr. sc. Vlado Krušić, dramski pedagog i redatelj, a za nove članove Predsjedništva izabrani su Snježana Čubrilo, dramska pedagoginja i prof. hrvatskog, i Jasna Šojer, dramska pedagoginja i prof. hrvatskog i bibliotekarstva. U Predsjedništvu će nastaviti djelovati i njegovi dosadašnji članovi, Ozana Iveković, dramska pedagoginja i prof. komp. književnosti i filozofije, te Denis Patafta, dramski pedagog i prof. sociologije.
Za članice Nadzornog odbora izabrane su Ana Sekulić, dugogodišnja knjigovotkinja Centra, te Grozdana Lajić Horvat, dramska pedagoginja, i Ksenija Rožman, dramska pedagoginja.
Sud časti činit će Roberta Barat, dramska pedagoginja i učiteljica razredne nastave, dr. sc. Damir Miholić, dramski pedagog i soc. pedagog, i Branko Sviben, dramski pedagog i redatelj. U nastavku, novoizabrani Predsjednik Vlado Krušić predstavio je Strateški plan djelovanja Hrvatskog centra za dramski odgoj u razdoblju 2015. – 2020.,a skupština ga je nakon rasprave jednoglasno usvojila. O tijeku, raspravi i ostalim zaključcima skupštine pročitajte Zapisnik izborne skupštine HCDO 2014.
RADIONICE GODIŠNJEG SABORA 2014.
Sljedeća dva dana sabor je nastavljen i zaključen dvjema radionicama kakve uobičajeno organiziramo u toj prigodi. (Treća predviđena radionica, Dramske igre u nastavi prirodoslovlja, morala je, nažalost, biti otkazana zbog nedovoljnog broja prijavljenih sudionika.) Radionicu Dramske metode u nastavi društvenih predmeta vodio je Denis Patafta, dok je Radionica metodike građanskog odgoja i obrazovanja održana pod vodstvom Vlade Krušića.
Prenoseći svoja iskustva rada u školi voditelj prve radionice, Denis Patafta, upoznao je sudionice s dramskim vježbama, igrama i tehnikama koje učenicima omogućuju kreativan i motivirajući pristup sadržajima društvenih predmeta koji često svojim definicijama, količinom podataka koje treba zapamtiti i stranim pojmovima izazivaju nerazumijevanje i otpor. Priroda i društvo, nastava materinjeg i stranih jezika i književnosti, povijest, etika, filozofija, psihologija, građanski odgoj i sl. predmeti su koji su “dušu dali” da ih se podučava uz pomoć dramskih tehnika.
 |
 |
Metode dramske pedagogije mogu se učinkovito primijeniti u podučavanju širokoga kruga sadržaja i problema iz područja međuljudskih i društvenih odnosa, npr. što su to društvene uloge, kako ih igramo i zašto, koji su mehanizmi uspješne komunikacije i oblici socijalne interakcije, kako su se odigrali pojedini povijesni događaji i što ih je pokrenulo, kako razumjeti i prihvatiti tuđe vrijednosne i etičke stavove, kako razviti emocionalnu inteligenciju i sposobnost empatije, kako donositi zaključke prema pravilima logike i kakve koristi od toga imamo u svakodnevnom životu, zbog čega je potrebno da poštujemo jedni druge iako se razilazimo u stavovima, kako se dogovoriti, razriješiti konflikt bez nasilja i kako surađivati za dobrobit zajednice i nas osobno, kako slikovito predstaviti specifičnosti pojedinih filozofskih ideja itd. U obradi tema i nastavnih jedinica društvenih predmeta naročito su uporabljive dramske tehnike poput igranja uloga i različitih društvenih situacija, koristeći improvizaciju i relaksaciju, tehnike vrućeg stolca i učitelja u ulozi, procesne drame i metoda forum-kazališta, te mnogih drugih dramskih i kazališnih tehnika.
 |
 |
Radionica metodike građanskog odgoja i obrazovanja bila je nastavak stručnih okupljanja kakva u okviru godišnjeg sabora redovito održavamo od 2012. godine. Uz nekoliko sudionika aktivno uključenih u dosadašnja naša nastojanja oko oblikovanja metodike GOO radionica je privukla petnaestak novih sudionika – razrednih i predmetnih učitelja, školskih stručnih suradnika i dramskih pedagoga – zainteresiranih za kvalitetno podučavanje građanskog odgoja u hrvatskim školama. Na radionici su najprije sažeto predstavljeni rezultati prošlogodišnjeg projekta Participativne i dramske metode za građanski odgoj, koji je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje realiziran u nekoliko županija (Međimurska, Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb) u partnerstvu s tamošnjim školama.
U drugom, najaktivnijem dijelu radionice, u kojem su sudjelovali svi učesnici, Snježana Čubrilo, članica stručnog vodstva spomenutog projekta, pokazala je kako se sadržaji GOO mogu obrađivati primjenom tehnike odgojne (procesne) drame.
Radionica je nastavljena prikazom nekoliko primjera dobre prakse nastalih bilo kao ishod spomenutog projekta bilo kao rezultat nekih drugih metodičkih nastojanja s ciljem kvalitetnijeg oblikovanja nastave GOO. Posebno zanimljiv bio je prilog Marice Motik, dramske pedagoginje i prof. hrvatskoga, koja je predstavila primjere obrada i metodičkih priprema nastavnih jedinica u nastavi književnosti s posebno naznačenim temama GOO i s nizom primijenjenih dramsko-pedagoških postupaka. Radionica je okončana raspravom o dramsko-pedagoškoj metodici i mogućnostima njezina povezivanja s postojećim didaktičko-metodičkim pristupima te o potrebi edukacije učitelja i nastavnika za njezinu učinkovitu uporabu. Jedan od važnijih zaključaka završne rasprave bio je da valja osmisliti sustav dramsko-pedagoških radionica koji će dobiti potvrdu Agencije za odgoj i obrazovanje i koji će se onda moći ponuditi školama i odgojno-obrazovnim ustanovama za edukaciju iz metodike ne samo građanskog odgoja nego i drugih predmeta odn. odgojno-obrazovnih područja.