Godišnji Sabor Hrvatskog centra za dramski odgoj 2017./2018. održava se od 10. do 13. siječnja u Centru mladih Ribnjak (Park Ribnjak) .
Radionice • Predstave • Knjige • Skupština HCDO – a
ZA KOGA?
Za UČITELJE, NASTAVNIKE, ODGOJITELJE, DRAMSKE PEDAGOGE, VODITELJE SCENSKIH/DRAMSKIH/LUTKARSKIH DRUŽINA, ŠKOLSKE PEDAGOGE I PSIHOLOGE, STUDENTE UČITELJSKIH, PEDAGOŠKIH I EDUKACIJSKO – REHABILITACIJSKIH FAKULTETA, AKTIVISTE I VODITELJE SKUPNOGA RADA i za sve koje zanima dramski odgojno – obrazovni i stvaralački rad.
Radionički program
Program se sastoji od poludnevnih četverosatnih radionica različitih ciljeva i namjena. Za svaku radionicu sudionici dobivaju potvrdu o sudjelovanju i stručnom usavršavanju.
U radionice se prijavljujete popunjavanjem prijavnice i njezinim slanjem na e – adresu: hcdo @hcdo.hr
Prijave za pojedine radionice primamo do popune predviđenog broja sudionika, a zadnji rok podnošenja prijava je subota, 6. siječnja 2018 .
|
CIJENA POHAĐANJA RADIONICA |
|
Članovi HCDO – a s plaćenom članarinom 100 kn |
|
Članovi s neplaćenom članarinom 200 kn |
|
Nečlanovi 200 kn |
|
Studenti 50 kn |
Nečlanovima koji žele pohađati više radionica dajemo mogućnost jeftinijeg plaćanja ako se odluče učlaniti u Hrvatski centar za dramski odgoj, što nam trebaju potvrditi naznakom u za to predviđenoj rubrici prijavnice. Upute u vezi prijave i plaćanja pročitajte u prijavnici.
RADIONICA 1
DRAMSKOPEDAGOŠKE METODE U RAZREDNOJ NASTAVI
za učitelje RN, odgojitelje, školske stručne suradnike, studente i druge zainteresirane
srijeda 10. siječnja 2018. 10:00 – 14: 00
Broj sudionika na radionici: 25
Voditeljice: Roberta Barat, dramska pedagoginja mentorica i učiteljica RN i Jasmina Štefan, učiteljica RN
Radionica se sastoji od dva dijela. U prvome će Roberta Barat odabrani književni predložak, basnu Žablje priče Zorana Katića u udžbeniku za hrvatski jezik i književnost Zlatna vrata 4, obraditi metodom procesne drame naslovljenom Suđenje žabi. Procesna drama i drugi dramskopedagoški postupci ovdje su oblik integrirane nastave koji m se ostvaruj e poveza nost sadržaja i ishoda nekoliko odgojno – obrazovnih područja i predmeta – književnosti , jezika i izražavanja, građanskog odgoja i obrazovanj a te matematike.
U drugom dijelu , uz vodstvo Jasmine Štefan , sudionici će sudjelovati u procesnoj drami naslovljenoj Čuvamo vodno bogatstvo zavičaja tijekom koje će obići i upoznati karlovačko vodeno biserje, putovat će kao turisti i naći se u ulogama turističkih vodiča i eko – volontera. Svojim zalaga njem moći će sudjelovati na Eko – koncertu te pridonijeti očuvanju vodnog bogatstva koje nam je ostavljeno na čuvanje. Procesnom dramom ovdje se integriraju sadržaji i ishodi nastave prirode i društva te građanskog odgoja i obrazovanja.
Roberta Barat učiteljica je razredne nastave i voditeljica dramskih družina u OŠ Selnica. Od 1998. usavršavajući se neprekidno na brojnim radionicama Hrvatskoga centra za odgoj i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje , Kazališnog kampa Tirena i Studija Kubus te sudjelovanjem, kao voditeljica radionica, u aktivnostima i projektima HCDO – a vezanima uz uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski školski sustav, stekla je stručno zvanje dramske pedagoginje mentorice. Autorica je nekoliko priloga u e – priručniku Odgoj za građanstvo, odgoj za život. Od 2015. drži ogledne radionice primjene dramskopedagoških metoda u razrednoj nastavi za studente Učiteljskog fakulteta. U Kazališnom studiju mladih Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu honorarno je zaposlena kao voditeljica jedne od kazališnih skupina.
Jasmina Štefan učiteljica je razredne nastave u OŠ Mahično nedaleko Karlovca i voditeljica aktiva učitelja razredne nastave Karlovačke županije. Dugi niz godina uspješno vodi školsku dramsko – recitatorsku skupinu te priprema javne nastupe na priredbama i Lidranu. Kao učiteljica razredne nastave ističe važnost aktivnog učenja igrom, poticanja dječje kreativnosti i primjenu metoda dramske pedagogije te ih unosi u rad već od najmlađe školske dobi. Sudjelovala je u projektu HCDO – a Aktivne metode za građanski odgoj i obrazovanje te je autorica priloga u e – priručniku Odgoj za građanstvo, odgoj za život u kojem je opisana i procesna drama koju će sa sudionicima izvesti u radionici.
RADIONICA 2
KAZALIŠTE PREDMETA – KAD SVAKODNEVNO POSTANE KAZALIŠNO
za voditelje lutkarskih družina (školskih, vrtićkih, amaterskih), studente i druge zainteresirane
srijeda 10. siječnja 2018. 15 : 00 – 19 : 00
Broj sudionika na radionici: 15
Voditeljica: Morana Dolenc, lutkarica, kazališna redateljica i teatrologinja
Radionica se sastoji od kraćeg teorijskog i duljeg praktičnog dijela, u sklopu kojih će polaznici uz usvojenu teorijsku podlogu moći osmisliti i uvježbati vlastite etide te ih predstaviti prisutnim kolegama. Sve to naravno pod vodstvom, usmjeravanjem te poticajem voditeljice. Polaznici radionice usvojit će načelo i osnovnu filozofiju kazališta predmeta, kao i konkretne mogućnosti korištenja ove vrste lutkarskog kazališta, koje može biti namijenjeno kako djeci, tako i odraslima.
Polaznici na radionicu trebaju ponijeti a) neki predmet koji im je jako drag, može i najdraži (ako nije prevelik za nošenje) i b) jedan predmet za koji smatraju da bi mogao postati glavni lik u nekoj predstavi.
Morana Dolenc završila je 2005. Nacionalnu visoku lutkarsku školu (Ecole Nationale Superieure des Arts de la Marionnette) u Charleville – Mezieresu u Francuskoj, a na pariškom sveučilištu Sorbonne 2008. g. diplomirala je teatrologiju. Nakon završene lutkarske škole radi, samostalno ili u suradnji, na brojnim projektima u Francuskoj i Hrvatskoj, vodi lutkarske radionice za djecu, honorarno radi kao asistentica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (smjer Kazališno oblikovanje). 2012. osniva umjetničku organizaciju LOFT – Lutkarska organizacija koju fakat trebamo s kojom ostvaruje nekoliko nagrađivanih predstava. Posljednji autorski projekt, neverbalna predstava za djecu S razlogom ostvarena 2017., nagrađen je na festivalima u Osijeku, Čakovcu i Mariboru.
DRAMSKOPEDAGOŠKE METODE U NASTAVI JEZIKA I K NJIŽEVNOSTI
za učitelje/ nastavnike jezičnih predmeta, vjeronauka, građanskog odgoja i drugih međupredmetnih tema, voditelje dramskih grupa, studente i druge zainteresirane za uporabu dramskih metoda u nastavi jezika i književnosti
četvrtak 11. siječnja 201 8. 10 : 00 – 14 : 00
Broj sudionika na radionici: 20
Voditeljice:
Snježana Čubrilo, dramska pedagoginja mentorica i učiteljica savjetnica hrv. jezika i knji ževnosti
dr. sc. Dragica Dujmović – Markusi, nastavnica hrv. jezika i književnosti
U prvom dijelu radionice naslovljenom Igra sa sedam glava ili … Snježana Čubrilo će, kroz rad na književnim predlošcima (lirskoj pjesmi, ulomku iz romana, kratkoj narodnoj priči), pokazati mogućnosti primjene dramskopedagoških metoda za različite svrhe, npr. kao motivaciju za obradu nastavnog sadržaja na satu jezika; kao pripremu za neku drugu fazu sata (sintezu, ponavljanje); za integraciju nastave književnosti i izražavanja, npr. za govornu interpretaciju ili uprizorenje lirske pjesme, kratke priče, ulomka i li kova iz romana; za rad u dramskoj skupini i sl.
U drugom dijelu radionice, naslovljenom Čovjek i svijet u zagrljaju K/kiklopa/â , Dragica Dujmović – Markusi uz pomoć dramskopedagoških metoda ponudit će kreativnije i učinkovitije pristupe složenom književnom djelu poput Kiklopa R. Marinkovića. Teme i motivi romana aktualizirat će se na odabranim ulomcima teksta iz perspektive suvremenog čovjeka, promatrat će se položaj i uloga intelektualca u društvu, kritički će se promatrati slika svijeta u kiklopskim vremenima o kojima piše Ranko Marinković, a sudionici će uz pomoć dramskih metoda zauzeti i kritički stav prema nasilnom rješavanju sukoba te gušenju osobne slobode koju donosi strah. Dio radionice bavit će se leksičkim slojem Marinkovićeva romana, s posebnim na glaskom na osobnim imenima.
Snježana Čubrilo učiteljica je hrvatskoga jezika, sa stručnim zvanjem učiteljice savjetnice, u OŠ dr. Vinka Žganca u Zagrebu, gdje otpočetka vodi dramske skupine te provodi dramskopedagoški rad u nastavi. Članica je Centra od njegova osnivanja i polaznica brojnih stručnih seminara za dramski odgoj. Završila je seminar čitanja i pisanja za kritičko mišljenje. Predavačica je i voditeljica stručnih metodičkih i dramsko – metodičkih radionica na stručnim skupovima i učiteljskim vije ćima. U projektima HCDO – a vezanima uz uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja bila je voditeljica radionica te suurednica i suautorica e – priručnika Odgoj za građanstvo, odgoj za život.
Dragica Dujmović – Markusi nastavnica je hrvatskog jezika i književnosti u Gimnaziji Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Voditeljica je dramske skupine Bez jedanaestoga, a dramske metode primjenjuje i u nastavi. Autorica je i urednica gimnazijskih udžbenika Fon – Fon 1 – 4 te Književni vremeplov 1 – 4. Godinama se bavi djelom Ranka Marinkovića, s naglaskom na metodičkom pristupu Marinkovićevim tekstovima u nastavi. Doktorirala je temom Autoreferencijalnost u pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića.
RADIONICA 4
RAZKAZ – JEDAN RAZRED , JEDNO KAZALIŠTE – L UTKA U RAZREDU I NASTAVI
za učitelje RN i hrvatskog jezika, odgojitelje, voditelje lutkarskih družina (školskih, vrtićkih), studente i sve druge zainteresirane
četvrtak 11. siječnja 2018. 15 : 00 – 19 : 00
Broj sudionika na radionici: 30
Voditeljica: Davorina Bakota, učiteljica RN, dramska i lutkarska pedagoginja
U radionici će voditeljica predstaviti svoja bogata iskustva uporabe lutke u nastavi te u životu odgojno – obrazovne skupine. Sudionici će praktičnim radom osvijestiti u kojim sve nastavnim područjima možemo lutku učinkovito upotrijebiti, kako lutka može biti pomagač u razvoju razredne zajednice, kako je koristiti u radu s roditeljima, za građanski i zdravstveni odgoj te za stvaranje razrednih predstava.
Davorina Bakota učiteljica je razredne nastave, od 2014. u zvanju učiteljice mentorice, u OŠ Antuna Mihanovića u zagrebačkom naselju Dubec. Lutku i kazališne metode uvodi u nastavni proces od početka svog dugogodišnjeg rada u nastavi. Sa školskim lutkarskim družinama bila je sudionica brojnih državn ih susreta Lidrano. Dobitnica je Nagrade HCDO – a za poseban doprinos dramskom i lutkarskom odgoju u Hrvatskoj ostvaren osebujnom uporabom lutkarskog medija za razvoj učeničkog stvaralaštva, za obogaćenje odgojno – obrazovnog procesa i svakodnevnog života u školskom i razrednom kolektivu 2013. godine . Uz redovni posao, honorarno radi kao dramska pedagoginja i glumica u Dječjem kazalištu Dubrava u Zagrebu.
RADIONICA 5
PRIMJERI DOBRE PRAKSE
za učitelje RN, odgojitelje, voditelje lutkarskih družina (školskih, vrtićkih ), studente i ostale
petak 12 . siječnja 2018. 10: 00 – 14: 00
Broj sudionika na radionici: nije ograničeno
Jutarnji termin trećega dana Sabora namijenjen je izlaganju primjera dobre dramskopedagoške prakse. Ovaj dio godišnje Skupštine sadržajno je šaren, a namijenjen je svima koji žele osvježiti svoju nastavnu praksu, predstaviti svoj projekt ili projekt u kojem sudjeluju, naći nove suradnike ili započeti neke nove dramskopedagoške priče. Stoga, pozivamo sve zainteresirane izlagače da nam naziv i kratki opis svojeg izlaganja pošalju na mail hcdo@hcdo.hr. do 1.siječnja 2018. Sudjelovanje je besplatno za sve zainteresirane. Izlaganjima od 15 minuta svoju dramskopedagošku praksu predstavit će:
Dorijan Strnad: LARP (Live Action Role-Playing)
Čuli ste za LARP, a ne znate što je? Igrali biste, a ne znate gdje? Koliko jedan LARP traje?! Na sva ova pitanja i još mnogo vaših odgovorit će Dorijan Strnad, student Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i strastveni larper.
Karlo Stipić: Robot
Robot je forum – predstava o spolnim stereotipima u produkciji Udruge cerebralne paralize Istarske županije. Autor i redatelj je Karlo Stipić, amaterski glumac, volonter i student Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu te živopisni izlagač na ovogodišnjoj Skupštini.
Tanja Antić: Dramskopedagoške metode u nastavi (stranog) jezika i uporaba virtualnih bilježnica
Dramskopedagoške metode, kao način žive govorne interpersonalne komunikacije, obilato se koriste u nastavi i učenju (stranog) jezika. No kako ih u učenju i podučavanju jezika možemo povezati s uporabom novih sredstava komunikacije kakve predstavljaju virtualne bilježnice ili, još očiglednije i svakodnevnije, mobiteli? Izlaganje će otvoriti neke od dilema s kojima se susreću učitelji i nastavnici suočeni s novim komunikacijskim tehnologijama te ponuditi i neka rješenja.
Nikolina Marinić: Prijedlog kurikula dramskog odgoja u školama
Dosadašnja praksa omogućava implementaciju dramskih metoda u poučavanju različitih nastavnih predmeta, no na koji način u škole uvesti, osmisliti i implementirati cijeli predmet dramskog odgoja s obzirom na sve njegove specifičnosti? Kako osmisliti dramski odgoj kao predmet i koje su mogućnosti njegovog uvođenja u školski kurikul ? Na koji se način dramski odgoj poučava u obrazovnih sustavima europskih i drugih zemalja? Izlaganje nudi neke od mogućih odgovora na postavljena pitanja te prijedlog kurikula dramskog odgoja u školama u vertikali.
Željka Župan Vuksan: Fakultativni predmet Dramski odgoj u Gimnaziji Sesvete
Od školske godine 2017./2018. u Gimnaziji Sesvete uvedena je fakultativna nastava Dramskog odgoja u sklopu nastavnog predmeta Hrvatski jezik. Izlaganje nudi primjere dobre prakse kako se uhvatiti u koštac sa školskom administracijom: koje su administrativne zapreke uvođenja novog nastavnog predmeta, kako odrediti broj nastavnih sati, obrasce za pisanu pripravu nastavnog sata Dramski odgoj, izvedbeni i godišnji plan, kriterije vrednovanja i elemente ocjenjivanja.
Izlagateljica, učiteljica matematike u OŠ Grabrik u Karlovcu i velika zagovarateljica dramskopedagoških metoda, predstavit će primjere njihove uporabe u nastavi matematike.
Učenici od 1. do 4. razreda su kroz ovaj projekt, raznim dramskim postupcima, jačali svoje kompetencije građanskog odgoja i obrazovanja. Kreativnim metodama i tehnikama razvijal i su intelektualne te socijalne vještine – suosjećanje, razumijevanje, toleranciju i povjerenje. Provedene dramsko – pedagoške radionice također su pridonijele i razumijevanju različitosti te razvijanju vlastite kulturološke dimenzije .
RADIONICA 6
DRAMSKA PEDAGOGIJA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU
za odgojitelje, stručne suradnike i voditelje dramskih družina predškolske dobi, za studente i druge
petak 12. siječnja 2018. 15 : 00 – 19 : 00
Broj sudionika na radionici: 20
Voditeljice: Ana Krčar – Velimirović, dramska pedagoginja i odgojiteljica mentorica i Manuela Švađumović, dramska pedagoginja i odgojiteljica mentorica
U tehnikama i postupcima dramskog odgoja prepoznajemo suvremenu pedagošku koncepciju cjelovita osobnog razvoja te učenja i razumijevanja okoline kroz aktivnu participaciju djeteta. Skupnim dramskim aktivnostima u djece se snažno potiče socijalizacija, učenje životnih znanja i vještina te osobni rast. U radionici će sudionici, uz primjere iz prakse, upoznati niz dramskih igara, vježbi i tehnika koje se koriste za različite odgojno – obrazovne svrhe, od razvijanja izražaj nih (jezičnih, tjelesnih) i motoričkih sposobnosti do poticanja kreativnosti te emocionalnog i intelektualnog razvoja.
U drugom dijelu radionice sudionici će sudjelovati u improvizacijama i oblikovanju kratkih scenskih prikaza na predlošku priče Snjeguljica i sedam patuljaka.
Ana Krčar – Velimirović odgojiteljica je sa stručnim zvanjem mentorice u Dječjem vrtiću Varaždin. Dvadesetak godina članica je Centra, gdje je stekla zvanje dramskog pedagoga. Uz dramskopedagoški rad u matičnoj ustanovi, vodila je dramski rad u Društvu Naša djeca Varaždin, a od 2008. vodi dramske skupine djece u Kazališnom studiju mladih HNK – a u Varaždinu. Vanjska je suradnica na studiju predškolskog odgoja na čakovečkom odsjeku Učiteljskog fakulteta zagrebačkog sveučilišta.
Manuela Švađumović odgojiteljica je mentorica u Dječjem vrtiću Grigor Vitez u Zagrebu, gdje vodi dramsko – scensku grupu. Članica je HCDO – a gdje je stekla zvanje dramske pedagoginje. U Kreativnom centru Košnica u Zagrebu vodi dramsku grupu predškolskog uzrasta.
RADIONICA 7
DRAMSKE METODE I TEHNIKE U STJECANJU JEZIČNO KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE (UČENJE I POUČAVANJE JEZIKA)
za učitelje/nastavnike jezičnih predmeta, voditelje dramskih grupa, studente i sve druge zainteresirane za uporabu dramskih metoda u nastavi jezika
Voditeljica: Nikolina Marinić, prof. savjetnica hrvatskoga jezika i književnosti
petak 12 . siječnja 2018. 16: 00 – 18: 00
Broj sudionika na radionici: 25
Sudionici će sudjelovati u radionici u kojoj će pomoću dramskih tehnika i metoda (dramske igre i vježbe, procesna drama) upoznati pristupe stjecanju jezično komunikacijske kompetencije i jezičnih vještina. Sudionici će tijekom zajedničkoga rada spoznavati mogućnosti i prednosti korištenja dramskih tehnika i metoda u nastavi hrvatskog jezika i stranih jezika koje su usmjerene razvoju jezično komunikacijske kompetencije, odnosno učenju i poučavanju jezika; osvijestit će važnost i korisnost uporabe dramskih tehnika i metoda u nastavi koje potiču učenike na stjecanje jezičnih djelatnosti pisanja, govorenja i slušanja; upoznat će dramske tehnike i metode koje kod učenika razvijaju snalažljivost, kreativnost, kritičko mišljenje, vještinu argumentacije, suradničko učenje i preuzimanje odgovornosti; ohrabrit će ih se da koriste različite tehnike i materijale te će ih se motivirati za primjenu dramskih tehnika i metoda u nastavi jezika i izražavanja prema načelu primjerenosti, unutarpredmetne i međupredmetne povezanosti, stvaralaštva u jeziku i putem jezika te zanimljivosti.
Nikolina Marinić, prof. hrvatskog jezika i dramska pedagoginja, nastavnica je hrvatskog u Komercijalnoj i trgovačkoj školi u Bjelovaru, a u Bjelovarskom amaterskom kazalištu vodi srednjoškolsku dramsku skupinu. 2014. i 2015. bila je članica radnih skupina za pripremu Cjelovite kurikularne reforme. Diplomantica je specijalističkog poslijediplomskog studija dramske pedagogije na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.
RADIONICA 8
JESU LI DVIJE OBALE PRILIKA ZA MOST ILI AMBIS?
Radionica odgojne drame
za dramske pedagoge i voditelje, učitelje i nastavnike građanskog odgoja, aktiviste civilnih udruga, studente i sve druge zainteresirane za uporabu dramskih metoda u odgoju za mir i nenasilje
Voditelj: Sead Đulić, kazališni i dramski pedagog te redatelj
subota 13 . siječnja 2018. 10 : 00 – 14 : 00
Broj sudionika na radionici: 3 0
U Mostaru je daleke 1566. godine izgrađen jedan od najljepših mostova u povijesti civilizacije. Napravljen je da spoji dvije obale i omogući im komunikaciju, to je činio preko 4oo godina. A onda je 1993. srušen, komunikacija je prekinuta, uspostavljeni su odnosi straha, mržnje, rata, a dvije obale izrasle su i prikazuju se kao dva sukobljena, nepomirljiva svijeta. Premda je most ponovo sagrađen 2004. godine, i dalje traju sumnja i strah između dvije obale, i dalje traje nepovjerenje između ljudi koji, na obje strane, toliko vole svoj most da su i onda kada ga nije bilo tu razvalinu gdje se nalazio zvali njegovim imenom…
Koristeći sudbinu Staroga mosta kao snažnu metaforu surove stvarnosti svijeta u kojem živimo, voditelj radionice će postupkom odgojne drame sa sudionicima otvoriti pitanja poput: Može li priča o ljudima jednog malog a podijeljenog grada, koji toliko vole svoj most, biti slikom globalnog Svijeta? Može li nepoznavanje bića, običaja, tradicije drugoga neizbježno proizvodi ti samo sumnju, strah, sukob i rat ili je to prilika i za nešto drugo? Jesu li dvije obale mogućnost za most ili provaliju? Sead Đulić jasno iskazuje svoje osobne razloge za odabranu temu: Kada o svemu ovome razmišljam, ja mislim, želim biti naslonjen na našu zajedničku razvalinu prošlosti što drsko stremi ka nekoj nadrealnoj budućnosti. Ovom radionicom želim na primjeru mikrokozmosa moga Grada ukazati na moguća rješenja prevladavanja sveopće podijeljenosti Svijeta danas.
Sead Đulić, dramski je i kazališni pedagog i redatelj. Jedan je od utemeljitelja i umjetnički direktor Mostarskog teatra mladih od njegova osnivanja 1974. godine, a od 1997. osnivač je i direktor Centra za dramski odgoj BiH koji je pod njegovim vodstvom razvio intenzivnu dramskopedagošku edukaciju širom Bosne i Hercegovine te pokrenuo niz smotri školskog i studentskog kazališnog stvaralaštva. Godine 1996. pokreće nagradu za doprinos razvoju dramskog odgoja pod nazivom Grozdanin kikot, koju je dosad dobilo preko 70 istaknutih dramskih/kazališnih pedagoga i umjetnika iz cijelog svijeta. U svom stvaralačkom i pedagoškom radu izraziti je zastupnik i zagovornik angažiranog, društveno relevantnog i pedagoški odgovornog kazališnog djelovanja.