Predhodna « 1 2 3 4 » Slijedeća
Zaključak
Kao i Dorothyne razine objašnjavanja, moja proširenja istih nisu statične, prikrivene kategorije za raščlambu AKCIJE svakog pojedinca. Svaka je sadržana u ostalima i međusobno se prožimlju u neprekidnom procesu. One se razdvajaju samo radi raščlambe AKCIJE. Ali, također, kao i kod Dorothynih razina, što je razina dublja suštinskiji je i temeljniji njezin sadržaj. A to je ono, kako Dorothy kaže, što zapravo želimo znati: Zašto je život takav kakav jest? Može li biti drukčiji? Što znači biti čovjek? Stoga posebnu akciju pojedinca promatramo kako bismo otkrili univerzalni smisao koji je u njoj sadržan.
Završit ću sažimljući svoja proširenja razina u sljedećem pregledu:
D.. Heatcote |
G.Gillham |
|
(subjektivno) |
(objektivno) |
|
AKCIJA |
AKCIJA |
Posebno. |
MOTIVACIJA |
INDIVIDUALNA SVIJEST |
Posebno-u-individualnom. |
ULOG |
DRUŠTVENA (KLASNA) SVEZA |
Posebno-u-individualnom-u-društvenom |
MODEL |
POVIJEST |
Posebno-u-individualnom-u-društvenom -u-povijesnom. |
ŽIVOTNI STAV |
PRIRODA (UNIVERZALNO) |
Posebno-u-individualnom-u-društvenom -u-povijesnom-u-prirodnom (univerzalnom). |
Ali i obrnuto:
PRIRODA (UNIVERZALNO) | Prirodno (univerzalno). |
POVIJEST | Prirodno-u-povijesnom. |
DRUŠTVENA (KLASNA) SVEZA | Prirodno-u-povijesnom-u-društvenom. |
INDIVIDUALNA SVIJEST | Prirodno-u-povijesnom-u-društvenom-u-individualnom. |
AKCIJA | Prirodno-u-povijesnom-u-društvenom-u-individualnom -u-posebnom (AKCIJA). |
Dorothy Heathcote
OSVRT NA ČLANAK GEOFFA GILLHAMA
Geoff je moje zamisli uglavnom ispravno prikazao. No smatram da dvije napomene mogu prvi dio članka malo više pojasniti svima onima koji spomenute razine žele koristiti u svom radu i na način koji odgovara njihovu vlastitu stilu.
Prvo. Izložene razine ponašanja omogućuju voditelju da prihvati čak i na prvi pogled najplići početak rada (“Idemo nešto raditi!” često je prirodan početak rada svake skupine željne dramske igre.), jer mu pet razina nudi mogućnost trenutačnog motiviranja akcije. One voditelju pomažu da djeluje na onoj razini na kojoj skupina može djelovati i zainteresirati se za rad. Tako se rad lako može prilagoditi i pojedincima različitih sposobnosti, primjerice u skupini gdje jedni funkcioniraju na razini akcije, dok drugi već reagiraju na voditeljeva pitanja o motivu, ulogu, modelu i svjetonazoru, koji Goeff zove “životnim stavom”. Oduvijek sam svojom osnovnom zadaćom u poučavanju smatrala pomaganje pojedincima da, u krajnjoj crti, razmisle o tome čemu život. To pitanje želim zajedno sa svojim učenicima držati stalno otvorenim. Drama pokreće događaje među ljudima u onim trenucima koji sadrže neku prisilu i napetost. Biti voditelj koji je u stanju pomoći skupini pojedinaca da razmotri vlastiti svjetonazor, to je po mom mišljenju nešto najvažnije što dramski pedagog (i dramski doživljaj) može ponuditi društvu. Tako se sije sjeme one politike (s malenim početnim slovom) koja pojedince pretvara u svjesne članove društvenih zajednica, naroda i svijeta.
Drugo. Želim istaknuti da pedagog, koristeći spomenute slojeve razmišljanja, drži ključ napredovanja u dramskom radu. Što više sudionika bude u stanju “istraživati” te slojeve ponašanja, razina će akcije postati bogatija i autentičnija, a oni spremniji za ispitivanje načina kako umjetnička dramska forma ostvaruje svoju komunikaciju. Tako raskol između odgoja i umjetničke dramske forme postaje bespredmetan. Nikad nisam srela skupinu učenika koja ne bi bila u stanju napredovati kroz te slojeve od akcije prema životnoj odgovornosti za tu istu akciju, ako je voditelj znao koristiti zalihu stručnih postupaka. Ali to je već predmet nekog drugog članka.
Predhodna « 1 2 3 4 » Slijedeća